Ruralni turizam
Održane poslednje dve u nizu edukacija... detaljnije >>
Predavanja se nastavljaju... detaljnije >>
Završen Informativni centar, održana edukacija u Irigu... detaljnije >>
Niče suvenirnica, predavanja u toku, uskoro sajt,... detaljnije >>
Sremci ujedinjeni razvijaju turizam... detaljnije >>
Tel: +381 21 870 260
Pun naziv znamenitosti: | Rimokatolička crkva Svetog Rudolfa u Banoštoru |
Lokacija (adresa) znamenitosti: | Banoštor |
Veb adresa: | - |
Opis znamenitosti: | Na mestu gde se potoci Tekeniš i Čitluk ulivaju u Dunav niklo je mesto Banoštor koje je svoje sadašnje ime dobilo po benediktinskom samostanu koji je utemeljio ban Bjeloš, (Beluš ili Belus) ugarski palatin. Pomenuti samostan, tu prostranu opatiju Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana ban Bjeloš je podigao na svom zemljištu, oko sredine XII veka ili tačnije, kako to Kukuljević kaže, upravo 1145. godine. Benediktince su, u vremenu od 1176 do 1180. godine, iz samostana istisnuli kanonici Svetog Abrahama iz doline Hebron. Nedugo zatim dolazi do opšteg rasula jedine poznate evropske filijale hebronske kanoničke zajednice. Po nalogu pape Inocenta III ti su redovnici veoma brzo napustili samostan, a već 1229. godine Banoštor je, odlukom pape Grgura IX postao sedištem Sremske biskupije. Katolički nadbiskup je, dve godine kasnije, dao uz samostanske zgrade sagraditi i katedralu. Tako je, sve do XV veka, Banoštor bio sedište obnovljene Sremske biskupije. Od banova samostana nije do sada pronađen ni jedan ostatak koji bi potvrđivao istinitost pisanih dokumenata na ovom prostoru. Provalom turaka (1521 – 1929.) sve je uništeno pa se ne zna ni gde mu je bilo mesto. Pa ipak, u Banoštoru je stup koji je navodno iz crkve bivše opatije. Stup na sebi nosi kapitel u pleternoj ornamentici. Novu Katoličku crkvu u Banoštoru o svom trošku i na svom zemljištu dao je izgraditi grof Rudolf Chotek iz Futoga. Leta 1910. iskopani su temelji, a kamen temeljac položen 23. juna 1912. godine i blagoslovljen. U leto 1913. godine zidarski radovi su bili potpuno završeni a do kraja oktobra iste godine crkva je i opremljena potrebnim inventarom. U toranj su postavljena tri lepa, kitnjasto ukrašena zvona. Blagoslov crkve obavljen je 17. aprila 1914. godine na spomendan svetog Rudolfa koji je i titular crkve. Kako je većina katoličkog stanovništva bila nemačkog porekla meštani su je prozvali švapska. To ime je u Banoštoru, ostalo do današnjih dana. Odlaskom Nemaca iz Banoštora po završetku rata, crkva svetog Rudolfa je ubrzano propadala i do danas su ostali samo zidovi koji podsećaju na protekla vremena. U selu sada nema ni jedne katoličke porodice pa ipak ostaje mišljenje Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Novim Sadu da objekat ne treba rušiti nego zbog značaja i položaja popraviti i na taj način spasiti od konačnog uništenja. |
Lokacija na mapi: |